Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je u ponedjeljak jesensku makroekonomsku projekciju prema kojoj je revidirala procjenu realnog rasta BDP-a za 2025. godinu naviše – s dosadašnjih 2,8 posto na 3,1 posto. Revizija odražava snažniji turistički prihod u ljetnoj sezoni, ubrzani rast u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te bolji od očekivanog oporavak investicija poslovnog sektora.
Pokretači rasta
Ključni doprinos rastu i dalje dolazi iz turizma i ugostiteljstva. Ukupni turistički prihodi u 2025. procijenjeni su na 14,7 milijardi eura, što predstavlja nominalni rast od 8,3 posto u odnosu na 2024. HNB ističe da je posebno pohvalan rast prihodom po noćenju od gotovo 6 posto, što signalizira premještanje prema turistima s višom potrošnjom i duljem boravku.
"Hrvatska i dalje ovisi o turizmu kao primarnom izvoznom sektoru, no znaci diverzifikacije su ohrabrujući – posebno rast u IT uslugama i profesionalnim poslovnim uslugama koje čine sve veći udio u izvozu."
Drugi važan signal je rast uvoza kapitalnih dobara za 11,4 posto u prvih devet mjeseci 2025. U makroekonomskom smislu, porast kapitalnih uvoza pouzdani je predikat buduće domaće investicijske aktivnosti. Podaci DZS-a pokazuju da iza ove brojke stoje ulaganja u strojeve i opremu za prerađivačku industriju, posebno u segmentu farmaceutske i prehrambene industrije.
Inflacija i tržište rada
HNB projicira da će inflacija na kraju 2025. iznositi 2,6 posto, a da će se 2026. smanjiti na 2,1 posto – čime bi bila blizu cilja Europske središnje banke. Snižavanjem referentnih kamatnih stopa ECB-a i normalizacijom energetskih tržišta pritisak na potrošačke cijene postupno se smanjuje. Najveći preostali inflatorni pritisak dolazi iz sektora usluga, gdje rast plaća nije pratio korak s poboljšanom produktivnošću.
Na tržištu rada stopa nezaposlenosti pala je na 5,3 posto – najniža razina u modernoj povijesti Hrvatske. Ovaj pokazatelj nosi i strukturnu napetost: uz nepopunjenih gotovo 42.000 radnih mjesta u prerađivačkoj industriji i IT sektoru, postoje jasni znakovi da demografski trendovi i iseljeništvo dugoročno limitiraju potencijal rasta bez aktivnih politika privlačenja i zadržavanja radne snage.
Rizici za projekciju
HNB je u dokumentu apostrofirao nekoliko ključnih rizika koji bi mogli umanjiti ili poništiti pozitivnu reviziju rasta. S vanjske strane, usporavanje rasta u Njemačkoj – najvažnijem vanjskotrgovinskom partneru – i potencijalna eskalacija geopolitičkih napetosti u istočnoj Europi mogli bi smanjiti potražnju za hrvatskim izvozom i ugroziti turistički prihod u 2026. Domaći rizici obuhvaćaju potencijalne zastoje u implementaciji NPO projekata i sporost provođenja strukturnih reformi obrazovnog sustava i javne uprave.
Makroekonomske projekcije HNB-a za 2025.: Rast BDP-a: +3,1% · Inflacija (kraj godine): 2,6% · Stopa nezaposlenosti: 5,3% · Rast plaća (nominalno): +7,8% · Turistički prihodi: 14,7 mlrd. EUR · Saldo tekućeg računa: +1,2% BDP-a
Neovisni analitičari Ekonomskog instituta Zagreb uglavnom se slažu s HNB-ovim prognozama, uz napomenu da projekcija implicitno pretpostavlja neprekinutu apsorpciju EU fondova u iznosu od najmanje 2,4 milijarde eura do kraja 2025. – rok za kojeg Ministarstvo regionalnog razvoja smatra izvedivim, ali ambicioznim.
Usporedba s regijom
Projicirani rast od 3,1 posto smješta Hrvatsku iznad prosjeka eurozone (procjenjuje se na 1,2%) i regije Srednje i Istočne Europe (prosječno oko 2,7%). Slovenija bilježi sličan rast od 3,0 posto, dok Mađarska i Rumunjska prolaze kroz fazu nešto snažnijeg oporavka nakon recesije iz 2024. Robusnost hrvatske ekonomije djelomično je strukturna – visok udio turizma, niski energetski uvoz u odnosu na industrijaliziranije susjede – ali i konjunkturna zahvaljujući jakim baznim efektima.
