Vlada Republike Hrvatske jednoglasno je usvojila Nacionalni program razvoja prometne infrastrukture za razdoblje do 2035. godine, sveobuhvatni dokument koji definira strateška ulaganja u cestovni, željezničarski i lučki sustav u ukupnoj vrijednosti od 4,2 milijarde eura. Dokument je rezultat gotovo dvogodišnjeg rada stručnih radnih skupina i javnih savjetovanja s više od 1.200 sudionika iz poslovnog sektora, lokalnih samouprava i civilnog društva.
Ključne odrednice programa
Program se temelji na tri razvojna stupa. Prvi obuhvaća dogradnju i modernizaciju autocestovne mreže, s posebnim naglaskom na dovršetak koridora prema slovenskoj i bosansko-hercegovačkoj granici. Drugi stup fokusiran je na ubrzanu modernizaciju željezničke infrastrukture, koja je prema ocjenama Europske komisije jedna od najzaostalijih u Europskoj uniji. Treći stup tiče se lučkog sustava – jadranskih luka Rijeka, Split i Zadar – čija integracija u europsku mrežu multimodalnog transporta ima stratešku važnost za uvoz i izvoz roba.
"Ovaj program nije tek popis projekata – on je vizija prometne Hrvatske kakvu moramo izgraditi za buduće generacije. Bez moderne infrastrukture nema ni konkurentnog gospodarstva."
Posebna pozornost u dokumentu posvećena je integraciji s europskom TEN-T mrežom (Trans-European Transport Network). Hrvatska se obvezala na usklađivanje s novim uredbama EU-a koje zahtijevaju potpunu interoperabilnost željeznica do 2030. godine te elektrifikaciju glavnih koridora do kraja ovog desetljeća. Prema procjenama, pune TEN-T integracije mogle bi povećati tranzitni promet kroz Hrvatsku za 18 do 22 posto.
Zelena mobilnost kao prioritet
Za razliku od prethodnih prometnih strategija, ovaj program snažno naglašava zelenu tranziciju. Predviđena su sredstva za izgradnju mreže punionih stanica za električna vozila duž svih autocesta – u skladu s europskom uredbom AFIR (Alternative Fuels Infrastructure Regulation) – kao i subvencije za zamjenu diesel-pogona na regionalnim željeznicama. Do 2030. godine planira se elektrifikacija još 340 kilometara pruga.
Ključne brojke programa: 4,2 mlrd. EUR ukupnih ulaganja · 1.240 km novih i moderniziranih cesta · 340 km elektrificiranih pruga · 3 modernizirana lučka terminala · 850 novih punionih stanica za EV
Financijska konstrukcija oslanja se na kombinaciju EU strukturnih fondova (oko 58%), kredita Europske investicijske banke (22%) i domaćih proračunskih sredstava (20%). Ministarstvo je istaknulo kako je alociranje EU sredstava iz tekućeg financijskog okvira 2021.–2027. već u tijeku, dok preostala sredstva čekaju pripremu projektne dokumentacije za sljedeće programsko razdoblje.
Izazovi i kritike
Dio stručne javnosti primio je dokument sa suzdržanošću. Udruženje transportnih ekonomista upozorilo je da su rokovi "ambiciozni do mjere neostvarivosti" imajući u vidu dosadašnju stopu apsorpcije EU fondova od tek 61 posto. Problemi s ishođenjem prostornih planova, dugotrajni imovinski sporovi i nedostatak izvođačkih kapaciteta u građevinskom sektoru ključne su strukturne prepreke koje se ne mogu riješiti samim donošenjem programa.
S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pozdravila je program kao "dugo očekivani strateški okvir koji poslovnom sektoru pruža predvidivost ulagačkog okruženja". Posebno su pohvalili planove za modernizaciju riječke luke, koja bi trebala postati jedno od ključnih teretnih čvorišta na Jadranskoj ruti Baltičko-jadranskog koridora.
Što slijedi?
Provedba programa povjerena je Koordinacijskom odboru kojim predsjedava potpredsjednik Vlade zadužen za infrastrukturu. Odbor će do kraja prve četvrtine 2026. pripremiti provedbeni plan s detaljnom dinamikom za svaki projekt. Saboru će biti podnesena godišnja izvješća o napretku, a Revizorska komisija EK pratit će implementaciju projekata financiranih iz EU fondova.
Jedan od ključnih kriterija uspjeha bit će sposobnost Ministarstva da do lipnja 2026. raspiše natječaje za prvih sedam prioritetnih projekata, među kojima su dogradnja brze ceste Osijek–Đakovo–Slavonski Brod i elektrifikacija dionice Vinkovci–Vukovar.
